Tešanjski dnevnik 8.4.-14.04.2013. godine

Deveti sajam privrede „Biznis 2013“ Tešanj

U objektu nekadašnje Sloge, a sada u vlasništvu firme Madi d.o.o, kao i prošle godine, održan je 9. sajam privrede  „Biznis 2013“ Tešanj. Organizator je Udruženje privrednika Biznis Centar Jelah-Tešanj uz pomoć Općine Tešanj.

Karakteristika ovogodišnjeg sajma je prisustvo velikog broja ambasadora, zahvaljujući angažovanju zamjenice ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ermine Dizdarević- Salkičević. Prisustvovali su ambasadori iz sljedećih zemalja: Japana, Crne Gore, Makedonije, Mađarske, Češke, Slovenije, Austrije i Turske. Prisutni su bili i predstavnici izvršne vlasti  premijer ZE-DO kantona Fikret Plevljak sa ministrima, općinski načelnik mr. Suad Huskić i predsjedavajući Općinskog vijeća, Fuad Šišić. Pored njih bila je i većina tešanjskih privrednika na čelu sa  predsjednikom Udruženja privrednika Osmom Saračevićem i njegovim zamjenikom Muharemom Sejdićem.

Na sajmu je izlagalo 86 firmi.

Tešanjski sajam ima svoju specifičnost. On nije značajan kao sajam B2B (bussines to bussines), pa ni B2C (bussines to customer) nego prije svega biznis sa lokalnom zajednicom  i građanima. To je ustvari jedna jako dobro organizovana izložba tešanjske privrede i općine kako bi se pored kupaca sa tešanjskim mogućnostima proizvodnje i usluga upoznali prije svih njeni građani. Sve je funkcionisalo dobro. Govornici su bili veoma jasni i odmjereni.

Uz program hora tešanjskog Omladinskog ansabla i dječije folklorne grupe KUD-a Izudin Mulabećirović Izo iz Jelaha prisutnima su se obratili Osmo Saračević, načelnik općine mr. Suad Huskić, premijer ZE-DO kantona Fikret Pljevljak i zamjenica ministra Ermina Dizdarević- Salkičević.

Sajam su svečanim presijecanjem vrpce otvorili, ovaj put Tešnjaci, načelnik općine mr. Suad Huskić, vlasnik firme Hifa Izudin Ahmetlić i zamjenica ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Vijeća ministara BiH Ermina Dizdarević – Salkičević

 

Osmo Saračević                  mr. Suad Huskić                                      Fikret Pljevljak

Ermina Dizdarević – Salkičević                              Zvanice među kojima je i 8 ambasadora

 

Detalj sa sajma, desno premijer Plevljak sa ministrima Raifom Seferovićem (saobraćaj, komunikacije i zaštita okoline), Mirkom Trifunovićem (obrazovanje, nauka, kultura i sport)           na štandu Koteksa d.o.o  sa vlasnikom Muharemom Sejdićem i dr. Seadom Rožajcem

 

U konferecijskoj Sali restorana Ukus Venan Hadžiselimović je veoma uspješno prezentovao Tešanj i tešanjsku privredu. Nakon prezentacije obratio se i ambasador Japana.

 

 

Jedna od manifestacija je bila i izlaganje predstavnika EBRD BAS (evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) Branka Ćureje. Posebno je govorio o ženama u biznisu i pogodnostima finansiranja.

♦

 

Izložba fotografija Stećci iz Armenije

U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, a pod pokroviteljstvom Općine Tešanj u okviru Tešanjskog proljeća u maloj sali postavljena je izložba fotografija autora Gorčina Dizdara pod nazivom Ororots-Stećci iz Armenije.

 Izložba je rezultat studijskog putovanja Gorčina Dizdara u sklopu kojeg je posjetio istočnu Tursku, Gruziju i Armeniju, tragajući za vizuelnim dokazima kulturoloških veza između srednjovjekovnog Balkana i Kavkaza.

Najznačajnije otkriće putovanja su i u tamošnjoj regiji gotovo potpuno nepoznati srednjovjekovni nadgrobni spomenici koje lokalno stanovništvo naziva armenskom rječju za bešike – ororots. Armenske bešike stilom i oblikom toliko podsjećaju na bosanskohercegovačke stećke da bi njihovo otkriće moglo zauvijek promjeniti naše viđenje srednjovjekovne bh. umjetnosti, koja se često pokušava svesti na tek lokalnu, inferiornu kopiju umjetničkih tokova katoličke ili pravoslavne Evrope. Dokazivanje postojanja jedinstvenog duhovnog impulsa koji je prožimao prostore od Kavkaza do Balkana (pa možda i dalje, do južne Francuske, u kojoj je katolička inkvizicija uništila svaki trag umjetnosti tamošnjih katara) pokazalo bi da, naprotiv, srednjovjekovna Bosna i njena umjetnost zauzimaju vrlo istaknutu ulogu u duhovnoj i kulturološkoj historiji Evrope

 

Gorčin Dizdar, autor izložbe  i domaćin Amir Brka, direktor CKO

 

Autor fotografija Gorčin Dizdar magistrirao je i trenutno pohađa doktorski program iz humanističkih nauka na univerzitetu York u Torontu, pod mentorstvom istaknute bosanskohercegovačke i kanadske naučnice Amile Buturović. U opširnim legendama koje prate fotografije, Dizdar nastoji pojasniti problematiku srednjovjekovne umjetnosti i njene kompleksne odnose sa historijom i teologijom.

Članovi porodice Dizdar, u svim generacijama nalaze inspiraciju u stećcima, jer je Gorčin unuk našeg velikog  pjesnika Maka.

 

 

Posjetioci

 

Izložba je otvorena do 1.04.2013. godine i preporučujem da je pogledaju svi oni koji nisu bili na otvaranju.

 

Dvije izložene fotografije

 

Gorčin je izrazio želju da pogleda stećke u Ularicama i na Bajinoj Glavi. U Ularicama upoznasmo domaćina Rajkovaču koji iznese neka sjećanja iz svog djetinjstva, a na Bajinoj Glavi domaćin nam je bio Pero Marelja.One u Ularicama sam i ja prvi put vidio.

 

Stećci u Ularicama, desno na Bajinoj Glavi

♦

 

Ragbi utakmica BiH –Luksemburg

Nakon formiranja Ragbi kluba TRK u Tešnju i prve utakmice koju sam zabilježio u dnevniku brzo smo dočekali i prvu utakmicu reprezentacije BiH u Tešnju. Utakmica je privukla pažnju većeg broja gledalaca i ako su se mnogi prvi put sreli sa ovom igrom. Tešanj je organizaciju utakmice dobio i zahvaljujući predsjedniku Ragbi saveza BiH Šemsudinu Mehmedoviću i treneru reprezentacije Safetu Ćerimu, Zeničaninu koji je odnedavno i naš sugrađanin. Lijepo vrijeme i dobar rezultat 33:23 za BiH.

♦

Proljetno spremanje grada

Ovih dana rado ne idem kući. Veliko proljetno spremanje. Zapažam da i naš grad počinje sa proljetnim spremanjem.

 

Obnova fasade na Domu kulture

Općina Tešanj provela je proces izbora izvođača radova, i 8. aprila započela je obnova fasade na Domu kulture. Ova zgrada, koja je dominantan objekat u središtu grada, otvorena je 1980. godine, a izgrađena je donacijama građana Tešnja, posebno krojača Safeta Hadžihasića koji je darovao 28 kilograma zlata. Sagrađena je prema projektu arhitekte Jovandića.

Tokom rata Dom je više puta pogođen raznovrsnim artiljerijskim projektilima sa srpskih položaja. Centar za kulturu i obrazovanje, javna ustanova kojoj je Općina dodijelila najveći dio zgrade na korištenje i upravljanje, 1996. godine organizovao je primarnu sanaciju oštećenja na fasadi. Posljednjih godina Općina je izdvojila sredstva za obnovu pozorišne dvorane i cjelovitu popravku krova zgrade, a konačno se pristupilo i temeljnoj obnovi fasade.

Još 2008. godine na inicijativu Centar za kulturu i obrazovanje pripremljena je projektna dokumentacija za adaptaciju jednog dijela prizemlja zgrade u odgovarajuću likovnu galeriju, i treba očekivati da će ovo biti slijedeća kapitalna investicija u Domu kulture.

 

Nakon zasada cvijeća na skveru koji se nalazi na ulasaku u grad, vidim nove klupe na Gornjoj čaršiji sa žardinjerama i cvijećem. Klupe su Pobjedin proizvod i donacija.

Svo rastinje ispod Šehagića mezarluka prema Limanu i gradu je isječeno. Dobro mi došlo da napravim neke snimke koje prije nisam mogao od rastinja. Sinan Roša dobro obavlja svoje poslove.

 

♦

Tešanj nekad i sad

 

♦

Sa table na Gornjoj čaršiji

 

HUSEIN GALIJAŠEVIĆ