Top tema u BiH je i dalje nabavka vakcina. Dok epidemija ponovo uzima maha i kada se kao jedino rješenje očekuju vakcine ovo se pitanje stalno politizira. Do sada su u BiH dolazile samo sadaka vakcine iz Srbije, a očekuju iz Turske i Slovenije. Uplačenih vakcina preko EU, COVAX program, još nema, a ne zna se ni kada će biti. Vlade FBiH ugovorila je isporuku 500. 000 vakcina Sputnjik, ruske proizvodnje, sa farmaceutskom veledrogerijom Medipex d.o.o. iz Sarajeva. Prva količina od 100.000 kom trebala je da pristigne za tri radna dana, a za dvije tri sedmice i preostale količine.Da li će tako i biti zavisi kako će na to reagovati isporučilac. Stavljajući to u konteks veoma oštre reakcije Rusije na formiranje Komisije i aktivnosti oko ulaska BiH u NATO može se desiti da će za FBiH ruske vakcine definisati politika, a to može značiti prolongiranje roka isporuke i veće cijene.
Povećanje cijena prisutno je u svim segmentima proizvodnje i prodaje. U razgovoru sa direktoricom građevinske firme Neđing d.o.o. saznao sam da je došlo do značajnog povećanja cijena građevinskog čelika, stiropora i dr. Tako da će za buduće gradnje mijenjati svoje cijene i prema Osloncu. Evidentno je povećanje cijena u prehrani uglavnom zbog povećanja cijena uvoza. Ako se administartivno zaustavi rast, onda se mogu pojaviti nestašice, naročito u prodaji prehrambenih proizvoda. Vlada vjerovatno nema novac za subveniranje.
Kakve će sve posljedice ostaviti epidemija Korona virusa nije moguće u potpunosti sagledati, ali je izvjesno da će epidemija proizvesti pad potrošnje i proizvodnje, socijalne probleme sa nesagledivim posljedicama.
Prvi dan proljeća ove godine stigao je 20. 3. Vrijeme sunčano sa povremenim oblacima i sa jakim jutarnjim mrazom. Inače ove sedmice je vrijeme odgovara tzv Goveđoj zimi. Stalne su promjene temperature, padavina sa malim količinama snijega.
Korona virus
Godinu dana nakon uvedenih prvih mjera u borbi protiv epidemije Korona virusa situacija se nije promjnila jer se ovih dana, na različitim nivoima vlasti, donose različite mjere zatvaranja (lockdown). Pojavlju se nove modifikacije virusa:britanski, češki i dr. Najteža situacija je u kantonu Sarajevo gdje su pored policijskog sata zatvoreni restorani i druge uslužne djelatnosti. U našem Ze – do kantonu uveden je policijski sat od 21-05 h, obustavljen rad predškolskih ustanova, zabranjena okupljanja na svadbama i drugim proslavama. Odluke traju 14 dana, a zavisno od situacije zavisit će njihovo dalje trajanje. Policijski sat se ne odnosi na radnike koji rade u smjenama, vozače prevoznike putnika i roba, i naravno institucija koje su u funkciji borbe protiv epidemije.
15.3.
U BiH registrovana 1.031 novozaražena osoba (FBiH 862, RS 163,DB 6), preminule 32 osobe (FBiH 20, RS 12).
16.3.
U BiH registrovane 582 novozaražene osobe (FBiH 447, RS 129, DB 6), preminule 63 osobe (FBiH 43, RS 19, DB 1).
U Tešnju registrovano 18 novozaraženih osoba.
17.3.
U FBiH registrovano 1.606 novozaraženih osoba (FBiH 1.173, RS 362, DB 71), preminule 53 osobe (FBiH 39, RS 14).
U Tešnju registrovano 16 novozaraženih osoba.
18.3.
U BiH registrovano 1.726 novozaraženih (FBiH 1216, RS 422, DB 88), preminulo 35 osoba (FBiH 24, RS 10, DB 1).
U Tešnju registrovano 16 novozaraženih osoba.
19.3.
U BiH registrovano 1.738 novozaraženih osoba (FBiH 1156, RS 543, DB 39), preminulo 57 osoba (FBiH 42, RS 15).
U Tešnju registrovano 14 novozaraženih osoba.
20.3.
U BiH registrovano 1.436 novozaraženih osoba (FBiH 958, RS 414, DB 64), preminule 44 osobe (FBiH 38, RS 6).
U Sarajevu registrovane 674 novozaražene osobe i 21 preminuli.
U Tešnju regsitrovane 24 novozaražene osobe.
Najviše novozaraženih i dalje u Sarajevskom kantonu 822 i preminulih 14.
21.3.
U BiH registrovano1417 novozaraženih osoba (FBiH 967, RS 376, DB 74), preminul 44 osobe (FBiH28, RS 16).
U Sarajevu registrovane 822 novozaražene osobe i 14 preminulih.
Visoki predstavnik Valentin Incko posjetio farmu pilića Hifa tank d.o.o.
Hasan Ahmetlić me nazva i kaže da će farmu pilića Hifa tank d.o.o. u Ljetiniću, čiji je vlasnik, posjetiti Visoki predstavnik Valentin Incko.
Posjeta nije protokolarna, jednostavno na proputovanju za Austriju želio je posjetiti jednu uspješnu firmu. Kako je popularni, komunikativni i jednostavni Hasan Ahmetlić Hasko, poznat i po humanim aktvinostima, uspostavio lični kontakt sa Visokim predstavnikom samo on zna.
Dok smo čekali Visokog predstvanika Hasan Ahmetlić me upozna da je farma počela sa proizvodnjom tačno prije 4 godine. Imali su zastoj samo kada je farma potpuno izgorila, ali je nakon brze obnove ponovo u funkci i proizvodi oko 60.000 pilića u turnusu. Proizvodnja je smještena na dva nivoa i opslužuje je 6 radnika.
Planirano je proširenje proizvodnje, već je ugovorena oprema, a očekuje da će biti ubrzo stvoreni uslovi za početak izgradnje građevinskog objekta koji će biti izgrađen u nastavku postojećeg. Planiran je isti kapacitet od 60.000 brojlera po turmusu i zapošljavanje 5 novih radnika.
U razgovoru sa domaćinom koji ga je upoznao sa razvojem i planovima firme Visoki predstvnik je kazao da ne treba biti u EU da bi radio dobar i kvalitetan posao po evropskim standardima kako to radi u Hifa tank. Imamo u BiH takvih sredina kao što su Tešanj, Gračanica Gradačac, Derventa i kada bi privrednici vodili politiku u BiH ne bi imali probleme koje imamo danas.
Hasan Ahmetlić je Visokom predstavniku poklonio sliku Gornje čaršije u Tešnju
Muris Jabandžić izabran za člana Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH
Na izbornoj Skupštini Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine izabran je novi Izvršni odbor u kome se nalazi i naš Muris Jabandžić. U Izvršni odbor ušli su:
Predstavnici iz kantona i županija: Fuad Čolpa (Sarajevski), Azmir Husić (Tuzlanski), Irfan Durić (Unsko-sanski), Muhidin Raščić (Bosansko-podrinjski), Muris Jabandžić (Zeničko-dobojski) i Midhat Sarajčić (Srednjobosanski), Ivo Ivkić (Posavska), Ivan Beus (Hercegovansko-neretvanska) i Ivan Perić (Hercegbosanska).
Iz Područnih saveza iz RS-a su izabrani Milorad Sofrenić (Bijeljina), Milorad Lale (Istočno Sarajevo), Miloš Brkić (Gradiška i Prijedor) i Žarko Laketa (Doboj i Trebinje).
O Murisu Jabandžiću fudbaleru i sporstkom radniku sam pisao u Tešansjkom dnevniku.
Da podsjetim Muris Jabandžić je bio golman, koji je svojim kvalitetima stigao i do Crvene Zvijezde. Bio je sportski radnik i obavljao je niz dužnosti u NK Tošk.
NHU Oslonac predao 69 objekat
Izvjesno je da će NHU Oslonac ove godine premašiti svoj plan o izgradnji pet novih objekata i popravci pet starih. Ove sedmice predali su ključeve porodici Zumrete Lugonjić i Emini Smailagić, djevojci sa posebnim potrebama koja će u kući stanovati sa Zumretinom porodicom. Zumreta koja ima dvije kćerke i sina, kao i Emina su trenutno smješteni u izbjegličkom naselju Vila u Bukvi.
Vrijednost radova je 24.450 KM. U finansiranju objekta, pored NHU Oslonac i Općine sa svojih redovnih 5.000 KM, učestvovao je i Centar za socijalni rad sa 6.700 KM, a sredstva su obezbjedili preko Ministarstvo za socijalnu politiku Ze-do kantona, Crveni polumjesec Tešanj i nešto vlastitih sredstava. Ovim sretstvima obezbjeđena je dodatna soba za Eminu Smailagić.
Radove je izvela firma Neđing d.o.o., a predaji ljučeva prisustvovali su članovi rukovodstva NHU Oslonac predsjednik Savjeta Fuad Šišić, sekretar Hasan Ćeman, aktivista Nedžad Jabandžić, porodica i prijatelji, predstavnik Centra za
socijalni rad Tešanj Emir Braković, direktorica firme Nedjing Emina Travančić, mjesni imam Mirnes ef. Alić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Rosulje Ašir Himzić.
U razgovoru sa Zumretom prije predaje ključeva osjetio sam njihovu ustreptalost i
sreću bez obzira što objekat nije priključen na lokalni vodovod i nije priključena električna energija. Kažu da im za pruključak električne energije treba 950 KM, a za vodu sam priključak na loklani vodovod je 1.950 KM, a kažu one bi radile zemljane radove koji bi koštali oko 2.000 KM. U objektu se nalazi samo jedan kauč i set posuđa od inoxa, poklon Policijske stanice u Tešnju.
Sekretar NHU Oslonac
Hasan Ćeman mi je dao informaciju da je Hifa oil d.o.o.već uplatila za svaki novi planirani objekat u ovoj godini po 3.000 KM, a za popravak kuća po 1.500 KM (ukupno 22.500 KM).
Ključeve Emini je predao Emir Braković iz Centra za socijalni rad.
Nove količine vode
Kada je u pitanju infrastruktura, najviše me obraduju pozitivne vijesti kada su u pitanju nova izvorišta vode. Pisao sam o ugovorenim poslovima bušenja u Bobarskom polju koja su planirana u ovoj godini. Na općinskoj stranici praonađoh informaciju o prvim rezultatima ispitivanja.
“U Općini Tešanj predstavljen je Elaborat o hidrogeološkim istraživanjima podzemne vode na lokalitetu Bobarsko polje. Elaborat je dio projekta iz Strategije razvoja općine Tešanj, a koji se odnosi na iznalaženje dodatnih količina vode, odnosno izgradnja dva nova bunara sa 15l/sec vode.
Hidrogeološko istraživanje obuhvatilo je površinu od oko 2 km², te su zabilježene dvije potencijalne lokacije za buduće eksploatacione bunare koje imaju zadovoljavajuću izdašnost vode iz podzemlja.
Nakon provedenih dodatnih ispitivanja i utvrđivanja elemenata imovinsko-pravne prirode, pristupiće se izradi Idejnog projekta Eksplatacionog bunara.
Izvođač radova je firma GeoAVAS doo Srajevo a nadzor je INPROS doo Mostar”.
Objavljena knjiga Poeme Amira Brke
Svjetski dan poezije 21. mart trebao je biti obilježen u Općoj biblioteci promocijom knjige Poeme Amira Brke koja je upravo i objavljena u izdanju ove tešanjske ustanove. Predviđeni učesnici promocije bili su dr. Ivan Milenković iz Beograda i književnik Almir Zalihić, a putem skajpa trebali su se uključiti književna kritičarka Ljiljana Šop i profesor Enver Kazaz. Ali, kao i drugi kulturni događaji, ova promocija je odložena zbog pandemije korona virusa.
Knjiga sadrži pet poema Amira Brke i pogovor Ljiljane Šop iz kojeg izdvajamo sljedeće: “Ima takvih knjiga nakon kojih više ništa nije isto, a ništa više nije isto ni nakon pomnog čitanja Brkinih poema. U pitanju je u tolikoj meri intenzivno i podsticajno preispitivanje svega (ne)postojećeg, bliskog i dalekog, davnog i savremenog, profanog i svetog, da ono otvara neke nove prostore, ali i ponore u potrazi za razumevanjem sveta i čoveka u njemu. Kao da nebo nad našim glavama i zemlja pod našim nogama zamene mesta, a strane sveta se vrtoglavo zavrte oko nas, te sve u što smo verovali, mislili da znamo, nagađali – stane da zahteva i s pravom očekuje da mu ponovo nađemo smisao, mesto i razlog postojanja i trajanja. Otprilike se tako nekako osećam pred svakom novom Brkinom pesničkom tvorevinom, već godinama.”
Sankcije za parkiranje na javnim površinama
Jedan od najvećih tešanjskih problema je parkiranje automobila u glavnoj saobraćajnici. Godinama se provlači pitanje saobraćaja Titovom ulicom, Trgom Ferhad-bega i parkiranja na Ilirskom trgu. Ove ulice su utorkom i petkom, pijačnim danima, zakrčene vozilima. Ako se zabrani saobraćaj obrtničke firme tvrde bi u tom slučaju ostale bez posla. Mnogi građani pa i vlasnici objekata koriste ove prostore kao parking.
Međutim već drugu sedmicu Cestovni inspektor Općine Tešanj je sa Komandirom Policije za saobraćaj usaglasio aktivnosti na dopuni saobraćajnih znakova. Počelo je rigorozno kontrolisanje poštivanja saobraćajnih znakova. Osobe koje ne poštiju saobraćajne znakove sankcionišu se i sprečava njihovo nepropisno korištenje javnih površina, naročito u pazarne dane.
U petak Titova ulica bez automobila
Tako u zadnje dvije sedmice ovaj prostor je neprepoznatljiv jer nema načičkanih vozila na svakom koraku, čak šta više nema ih nikako.
Postoji još prostora gdje se vrši nepravilno parkiranje na trotoarima onemogućavajući prolaz pješaka. Takav prostor je samo pedesetak metara od Policijske stanice prema Kiseljaku, iza ulaza u Lovački dom (druga fotogarfija).
Pored toga potrebno je dodatno obilježavanje saobraćajnim znakom. Tako ima potpuno nelogičnih rješenja kao što je izlazak iz ulice Adema Prnjavorca koji ima prednost u odnosu na one koji dolaze iz ulice Hećimovića i 9. septembra. Nekada je tu bio znak stop, a sada ga nema.
Vašarište
Toponim Vašarište u Tešnju se više i ne spominje. Na tom mjestu se danas nalaze:OŠ Huso Hodžić sa dvorištem i zelenom površinom, parking i stambena zgrada.
Vašarište 1928. godine, u prvom planu ringišpil
Ne postoji pisani dokument iz koga se može vidjeti od kada je Vaširište (Sajmište) bilo u funkciji imena koje nosi. Rastom varoši kao urbane sredine i administrativnog centra Tešanj postaje i mjesto trgovine. BiH je bila zemlja agrarne proizvodnje i zanatsva, a Tešanj kao značajna urbana sredina postaje trgovačko mjesto. Organizirali su se vašari na kojima su se prodavale različite robe i usluge. Ujesen zemljoradnici, koji su činili apsolutno najveći dio stanovništva, prodaju svoje proizvode i tako steknu kupovnu moć (suhe šljive, pekmez, suho meso, vuna, krzna, kožice i dr.). Vašar se organizira baš u kasnu jesen 1. novembra i trajao je tri dana (samo je gračanički bio deset dana poslije tešanjskog).
Prodavale su se sve vrste roba (drveni, grnčarski i limeni proizvodi za kuću, odjeća, obuća i dr.
Za zabavu tu je bio ringišpil. Do 1954. godine u Tešnju nije bilo električne energije pa se ringišpil pokretao ručno tako što bi djeca na platformi gurala grede nosače sjedišta. Nakon deset vožnji sišli bi u korpu koristili jednu besplatnu vožnju. Tu su bile igre karike na marike, ruleti sa na koji su se stavljali novčani ulozi i dr.
Na vašaru su se pojavljivali i noviteti kada su u pitanju proizvodi i njihovo pakovanje. Tako se po mom sjećanju prvi put pojavila staklena boca sa gumenim čepom i žičanim mehanizmom za zatvaranje u kojoj se nalazila šabesa (zaslađena soda voda).
O polažaju Vaširišta i njegovoj veličini može se vidjeti iz fotografije načinjene 1928. godine, iste godine kada je podignut nadgrobni spomenik pjesniku Musa Ćazimu Ćatiću, koji se vidi na fotografiji.
.
Zgrada Sreske limarske radionice Pobjeda na Vaširištu
Na Vašarištu je 1882. godine došla cirkuska grupa. Bio je to prvi dolazak cirkusa u Bosnu i Hercegovinu (Mustafa Ćerman Hronologija ličnosti i događaja tešanjskog kraja-rukopis).
Vašar je bio događaj za stare, a radost za djecu.
Iza Drugog svjetskog rata na Musali nasposredno uz Vaširište izgrađena je sportska dvorana DTV Partizan, zatim Veterinarska stanica, zgrada Sreske limarske radionice Pobjeda i automehaničarska radnja Poleta. Dalje uzvodno bilo je odbojkaško igralište uz saobraćajnicu, prostor uz Tešanjku su djeca koristila za igranja lopte (fudbala), koji će kasnije šezdesetih koristiti kao rukometno igralište. U nastavku je bio satadio NK Tošk. Od Tešanjke ga je dijelio kameni zid 50-60 visine cm, a publika je bila na prostoru između ceste i igrališta
Detalj sa igrališta TOŠK-a. Iza se vidi put koji se odvaja do zgrade Doma zdravlja čija je gradnja počela 1954. godine, a završena 1958. godine..
Stare fotogarfije
Otvaranje Doma kulture 25.maj 25.5.1980. godine
Zgrada Doma kulture izgrađena nakon što je obrtnik Safet Hadžihasić poklonio Općini 27,840 kg zlata. Radilo se o 23 vrste zlatnika kao što su dukati (šorvani), austrougraske krune, napoleondori i drugi zlatnici iz kovnica u Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj Italiji i Rumuniji.
Ugovor je potpisan 15.5.1975. godine između Skupštine opštine i Safeta Hadžihasića u kojem je bila pomenuta količina zlata od 3.981 zlatnika, a koja će se koristii u dinarskoj protuvrijednosti za izgradnju Doma kulture.
Safet Hadžihasić je bio tešanjski krojač kožne odjeće koja je šezdesetih godina bila veoma taržena (vidnjake, mantili i dr.). Tada osniva privatnu krojačku radionicu. Safet je zanat naučio u privatnoj krojačnici koja je odmah poslije rata proizvodila kožne proizvode za vojsku, a kasnije sa mašinama Safet ulazi u državnu firmu.
Privatni posao je išao dobro, a Safet nije imao porodicu, pa je sav novac od zarade pretvaro u zlatnike. Bio je veliki prijatelj sa tadašnjim predsjedikom Skupštine Salihom Sarićem i od tog poznastva krenula je ideja i realizacija i aktivnosti na legalizaciji zlata i njegovom prevođenju u dinare.
Izgradnja Doma započela je 1978. godine, a odvijala se u dvije faze:građevinski dio koji je rađen iz kreditnih sredstava u iznosu od 17 miliona dinara i sredstvima Zajednice za kulturu i Skupštine općine u iznosu od 5.953.887. dinara, u drugoj fazi infrastruktura, interijeri, vanjsko uređenje i drugo vrijednosti 12.945.181.40 dinara. Iz sredstava iz prodaje zlata otplačivan je kredit i da nije bilo ovih sredstva ne bi tada bila moguća izgradnja Doma.
Sredstva Zajednice za kulturu i Skupštine obezjeđena su udruživanjem iz samodoprinosa MZ Tešanj, privrednih i neprivrednih organizacija, utemeljivača kojih, osim Hadžihasića ima još 34 i prodatih zahvalnica.
(Iz teksta Safet Hadžihasić veliki tešanjski darodavac objavljenog u knjizi Na tragovima tešanjske prošlosti, Alije Galijaševića)
Fotografija je načinjena poslije Drugog svjetskog rata u Raduši, kada su se žene i djevojke okupile na okopavanju kukuruza. Obzirom na muškarca sa titovkom vjerovatno se radi o akciji vlasti. Međutim u to vrijeme, a i kasnije, radovi na zemlji kao što je kopanje, berba, pravljenje kuće, ljušćiba kukuruza i sl., olupljao se veći broj komšija i rođaka kako bi se posao završio u što kraćem roku. To je tzv moba, a domaćin bi im uzvračao sa svojim članovima porodice kada se kod njih budu radili takvi poslovi. Poslovi su se završavali sijelom, bogatom trpezom i pjesmom.
(fotografije Irfana Deljkića)
Sa table na Gornjoj čaršiji