Tešanjski dnevnik 24-31.5.2021. godine

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira imenovali Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika.

Konačno izrečena presuda Kemalu Čauševiću nekadašnjem direktoru Direkcije za
indirektno oporezivanje u trajanju od 9 godina zatvora i oduzimanje 1,7 miliona vrijednosti imovine. Očito se događaju značajne promjene u tužilaštvu i sudstvu pa su došle na red i kazne za koruptivne radnje visokih dužnosnika. Konačna ocjena se može dati nakon žalbenog postupka.

Prema informaciji UN-a u BiH živi 3,28 miliona stanovnika. U BiH je manje stanovnika u odnosu na predratno stanje 1,2 miliona, posljednjih deset godina se iselilo 230.000 njenih stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 43,1 godina. Prosječna starost 1972 godine iznosila je 22 godine, 1990 godine 29,8, 1995. 33,1.

Zabilježen rast industrijske proizvodnje za 4 mjeseca u odnosu na prošlu godinu od 11,5%.

Vrijeme promjenjivo sa sunčanim i kišnim periodima i sa veoma hladnim periodima za ovo doba godine.

Korona virus

24.5.

U BiH registrovane 83 novozaražene osobe (FBiH 44, RS 37, DB 2), preminulo 14 osoba (FBiH 2, RS 11, DB 1).

25.5.

U BiH registrovano 55 novozaraženih osoba (FBiH 36, RS 19), preminulo 14 osoba (FBiH 13, RS 6).

U Tešnju registrovana jedna novozaražena osoba.

26.5.

U BiH registrovane 122 novozaražene osoba (FBiH 56, RS 57, DB 9), preminulo 18 osoba (FBiH 7, DRS 9, DB 2.).

U Tešnju nije bilo novozaraženih osoba.

27.5.

U BiH registrovano 145 novozaraženih osoba (FBiH 63, RS 73, DB 9), preminulo 16 osoba (FBiH 2, RS 12, DB 2)

U Tešnju registrovane dvije novozaražene osobe.

28.5.

U BiH registrovane 104 novozaražene osobe (FBiH 42, RS 58, DB 4), preminulo 10 osoba (FBiH 5, RS 5).

U Tešnju registrovane dvije novozaražene osobe.

29.5.

U BiH registrovano 77 novozaraženih osoba (FBiH 48, RS 24, DB 5), preminulo 17 osoba (FBiH 13, RS 4).

U Tešnju registrovane dvije novozaražene osobe.

30.5.

U BiH registrovano 99 novozaraženih osoba (FBiH 41, RS 48, DB 10), preminulo 11 osoba (FBiH 1, RS 9, DB 1)

Amir Brka imenovan za direktora Centra za kulturu i obrazovanje

Nakon proveden procedure Amir Brka je ponovo imenovan za direktora Centra za kulturu i
obrazovanje.

Amir Brka rođen je u Tešnju 1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987.). Glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac), 2001-2016. bio je član Redakcije Godišnjaka Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” (Sarajevo), 2010-2014. bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine, član je Upravnog odbora Književne fondacije “Fra Grgo Martić” (Kreševo) i PEN centra Bosne i Hercegovine, redovni je član Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban”, predsjednik Savjeta i član Predsjedništva ove akademije.

Pjesničke i prozne knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija), 1997; Zavičajni muzej (poezija), 1998; Antikrist u jeziku (poezija), 1999; Monografija grada (roman) 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (poezija, izbor), Bukurešt, 2001; Izložba sitnih životinja (poezija) 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, 2003; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Dovoljno za radost (poezija, izbor; edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK “Preporod” Sarajevo), 2010; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Ruševine se podupiru (poezija, izbor), 2012; Crna sveska (proza), 2014; Tačka (poema), 2015; Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem (poezija), 2015; Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju (poema), 2016; Sa palube. Epitafi iz »Adele« (poezija), 2017; Nebeski nomad (poezija), 2019; San o gradu (poema, sa slikama Miralema Srkalovića Lale), 2020; Sa pjesnikova odra (poema), 2020; Dijalektika tmine (poezija), 2020; Dan državnosti, 2020. (poema); Poeme, 2021.

Kulturna i opća historija, publicistika: Rudolf Zaplata – bibliografija, 2000; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Negativna geografija (eseji, kolumne, intervjui), 2005; Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju (studija), 2016; O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja (memorat), 2017; Nisim Albahari, tragični revolucionar (studija), 2018.

Proučavajući kulturnu povijest, prvenstveno tešanjsku, objavio je još 10 knjiga.

Stvaralaštvo Amira Brke prevedeno je na brojne strane jezike, a uvrštavano je i u sve značajnije bosanskohercegovačke antologije. O njegovoj književnosti objavljen je veliki broj književnokritičkih tekstova, eseja i studija, kao i šest knjiga: Vojislav Vujanović (2007.), Enver Kazaz (2016.), Almir Zalihić (2016. i 2018.), U svijetu bez središta (zbornik sa naučnog skupa, 2017.), Milan Garić (2019.), Kritičari o Amiru Brki (prir. dr. Muhidin Džanko, 2020.).

Nagrade i priznanja: Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (2001. i 2006.); Nagrada Planjax za najbolju knjigu poezije u Bosni i Hercegovini (2003.); Nagrada “Edhem Mulabdić” za najbolju bosanskohercegovačku novelu (2004.); Nagrada “Zeničko proljeće” za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2001, 2003, 2005, 2006. i 2011.); Nagrada Fondacije za izdavaštvo (2010.); Plaketa Općine Tešanj (2005.) i Plaketa Zeničko-dobojskog kantona (2019.).

FERK izdao pet dozvola za fotonaponske elektrane iz Tešnja

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK izdala je dozvole, između ostalih, za pet solarnih fotonaponskih elektrana na području Tešnja.
To su: Proizvodnja električne energije Energy Deljkić, vlasnik Deljkić Nedim iz Tešnja, Inox-Design d.o.o., Hidro Ring d.o.o.,
Comex d.o.o. i Agencija-ES d.o.o.
Razdoblje valjanosti izdanih dozvola za proizvodnju električne energije je 12 godina.
Među 10 nacrta dozvola upučenih u postupak rasprave nalaze se i podnositelji iz Tešnja: Madi d.o.o. sa tri solarne fotonaponske elektrane, Corona Pack d.o.o., JP Toplana d.d.
Proizvodnja električne energije A.M, vlasnik Mujaković Admir.

Otvorena streljana za vatreno oružje u Jelahu

U ponedeljak 24.5. otvorena je streljana za vatreno oružje (pištolji i revolveri svih kalibara) u sklopu objekta firme Danijals u Jelahu. Strelište je zatvorenog tipa, a namijenjeno je sportsko-rekreativnom gađanju, članovima streljačkih klubova, članovima lovačkih društava i drugih ustanova i organizacija. Ima dvije linije gađanja. Sva lica koja žele koristiti strelište moraju imati najmanje 18 godina. Strelište se može koristiti samo uz prisustvo ovlaštenih osoba, instruktora, Danijalsa.

Haris Sejdić na strelištu

Haris Sejdić vlasnik Danijals d.o.o. je pokretač stvaranja uslova za bavljenje streljačkim sportom poslije rata, prvo u pojedinim školama, a zatim kroz streljačko društvo Zigana za čije formiranje je bio inicijator. Streljački klub Tešanj danas bilježi uspjehe u ovom sportu vazdušnom puškom, a Haris Sejdić je opet stvorio uslove za nastavak širenja ovog soporta, ovaj put vatrenim oružjem.

Korištenje strelišta 30 minuta košta 10 KM, korištenje oružja Danijals 10 KM, posebne rezervacije termina 5 KM, a municija košta po važećem cjenovniku prodavnice Danijals koja se nalazi neposredno uz streljanu.

Klub izdaje članovima Premiun cards Danijals, a članovi su oslobođeni plaćanja korištenja strelišta. Članovi kluba Zigana su takođe oslobođeni plaćanja korištenja strelišta.

Ekipa SRD “Jelah Tešanj” osvojila prvo mjesto na prvenstvu FBiH

Ekipa SRD “Jelah-Teršanj” nastavlja nizati uspjehe na takmičenjima u sportskom ribolovu. Na prvenstvu FBiH u lovu ribe na plovak u seniorskoj konkurenciji, održanom u Velikoj Kladuši, osvojili su prvo mjesto.

Pobjeda je izvojevana u konkurenciji 11 ekipa, drugo mjesto osvojila je ekipa USR Kiseljak, a treće mjesto osvojila je ekipa domaćina USR Štuka.

U pojedinačnoj konkurenciji prvo i drugo mjesto osvojili su takmičari SRD “Jelah Tešanj” Amer Travančić i Nermin Piknjač.

Ramiz Plančić učenik generacije u gimnaziji Musa Ćazim Ćatić

Ramiz Plančićje rođen 16.7.2002. godine u Tešnju. Završio je OŠ Huso Hodžić, kao učenik generacije, te OMŠ Rešad Kadić u Tešnju.

Gimnaziju je upisao školske 2017/18. godine. Kontinuirano, od prvog do četvrtog razreda, imao je odličan uspjeh sa prosječnom ocjenom 5.00 i primjernim vladanjem. Uvijek se zalagao u radu i uspješno izvršavao svoje dužnosti, te postizao uspjehe u nastavnim, vannastavnim, kulturno-umjetničkim, sportskim i drugim aktivnostima.

Dva puta je učestvovao na Kantonalnom takmičenju iz Matematike i dva puta na Kantonalnom takmičenju iz Fizike. U prvom razredu bio je i na Općinskom takmičenju iz Vjeronauke. Kao član košarkaškog tima Gimnazije učestvovao je na Kantonalnom takmičenju iz košarke.

Bio je član nekoliko sekcija te učestvovao na mnogim kulturno-zabavnim manifestacijama koje je organizovala naša škola.

Zbog pandemije COVID-19 u školskoj 2019./20. i 2020./21. godini nije bilo takmičenja u organizaciji Pedagoškog zavoda, ali je bio učesnik online kvalifikacije za Državno prvenstvo iz Informatike, u organizaciji BHOI.

Namjera mu je upisati Elektrotehnički fakultet u Sarajevu.

Nermin Piknjač Pike, kolekcionar medalja sa sportskih takmičenja

Na proteklom prvenstvu Federacije BiH u sportskom ribolovu ekipa SRD “Jelah Tešanj” osvojilo je prvo mjesto, a Nermin Piknjač Pike u pojedinačnoj konkurenciji osvojio je drugo mjesto, dopunio svoju bogatu kolekciju medalja i doprineo ekipnom osvajanju prvog mjesta. Nermin je sigurno najtrofejniji sportista Tešnja svih vremena kada se uzmu nivo takmičenja na kome su osvojene medalje. Međutim njegova sportska karijera nije bila samo u ribolovu ribolovu, on je bio uspješan sportista kao rukometaš i strijelac, a bio je i aktivan izviđač.

Rođen je 1958. godine u Srebrenici od oca Rifata i majke Nevzete rođene Alićehajić. U Tešnju je završio osnovnu školu OŠ Huso Hodžić, zatim gimnaziju Musa Ćazim Ćatić. Farmaceutski fakultet završio je u Sarajevu. Prvo zaposlenje ima u Narodnoj apoteci Tešanj (poslije rata Tefarm) 1983. godine gdje radi do 1998. godine. Suosnivač je privatne apoteke Medifarm u kojoj je i danas zapolen.

Pod uticajem Avde Hadžiahmetovića i Momana Topreka, postao je član Odreda izviđača Huso Hodžić već od šeste godine. Kaže da je tada prvu put osjetio, a i danas osjeća šta znači kolektivan rad u društvenim i sportskim organizacijama. Prisjeća se tadašnjih izviđača od kojih je učio i sa kojima je bio na brojnim takmičenjima:Irfan Ljevaković, Senad Balić, Rešad Galijašević, Muharem Berberović, Muris Jabandžić i dr. Bili su prvaci BiH, a na prvenstvu Jugoslavije u Ohridu zauzeli su peto mjesto. Aktivnost u izviđačima trajala je do početka proteklog rata.

Streljaštvo je bio sport koji ga je osvojio zahvaljujući Smailu Ferizbegovići i strijelcima:Izudinu Handžiću Ćiri, Atifu Terziću, Fuadu Korajliću, Muharemu Rakiću, Enesu Hadžihasiću i dr. Gađao je vazdušnom i malokalibarskom puškom kao pionir od 1972. godine. U takmičarskuu ekipu ušao je 1977. godine i učestvuje na općinskim regionalnim i republičkom kup takmičenju. Bio je certificirani streljački sudija i trener.

Pike sa pobjedničkim postolju kao najuspješniji takmičar na svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj. Lijevo drugoplasirani Alen Skothon (Engleska), desno treće plasirani Pikelj (Slovenija)

Rukometnu karijeru započeo je 1972. godine kao gimnazijalac zahvaljujući nastavniku fizičkog vaspitanja Mugdimu Kadiću. Bila je to generacija u kojoj su igrali:Avdo Ajanović, Mirsad Hadžiedhemović, Nermin Hundur, Šemsudin Mandžukić, Nedžad Kahrimanović Čez, Jasmin Hotić i dr. Igrao je i sa starijim igračima:Fehim Adžamija Adeš, Salih Livnjak Meša, Edhem Ajanović, Sead Livnjak, Amil Ahmetagić i dr. Klub se u početku zvao Srednjoškolac, a kasnije Bosna TS. Bio je član ekipe koja je ušla u Republičku ligu BiH, što je bio izvanredan uspjeh.

Ribariti je počeo sa deset godina sa rođakom VedomAlićehajićem, kasnije sa Mehom Bajraktarevićem do kraja rata kada se učlanjuje SRD “Jelah Tešanj”, učetvuje na klubskom takmičenju i stiče pravo za takmičenje na kantonalnom takmičenju u Zenici 1977. godine. Pojavljuje se želja da se više nauči u ovom sportu. Ribari nisu skloni prenošenju znanja i iskustva. Nastupajući na takmičenjima “krao je znanje” od vrhunskih autoriteta BiH i svijeta.

Jedan od njih je bio Alen Skothon višestruki prvak svijeta, koji nije bio tako škrt u prenošenju znanja.

Nermin je vlasnik velikog broja osvojenih trofeja:

• Najbolji takmičar svjetskog prvenstva u Hrvatskoj
• Medalja ekipnog svjetskog prvaka u ribolovu
• Dva puta prvak BiH
• Deset puta je osvajao medalje kao drugi ili treći.
• Dvanaest puta se kvalifikao u 6 najboljih u BiH stičući reprezentativni status nastupajući u Portugalu, Španiji (2x), Francuska (2x), Madžarska, Italija (2x), Srbija, Hrvatska, Slovenija i Bugarska.
• Član reprezentacije koja je osvojila najbolji plasman na svjetskim prvenstvima (sedmo mjesto).
• Danas je rangiran na 49 mjesto u svijetu.

Sve uspjehe ostvario je kao član SRD “Jelah Tešanj” koja je deset puta osvajala državno prvenstvo i osvojila svjetsko prvenstvo. Bio je član reprezentacije koja je osvojila 4. i 6. mjesto u svijetu održanom u BiH i Slovačkoj i najbolji takmičar svjetskog prvenstva održanog u Hrvatskoj.

Uspjesi naših takmičara su izvanredni kada se uzme u obzir da je ekipa nastupila na prvenstvu sa budžetom od 5.000 €, a recimo drugoplasirani Englezi su imali 6 puta veći.

Prije dvije godine Nermin Piknjač Pike proglašen je sportistom godine Općine

Stare fotografije

Rukometaši Bosna TS početzkom osamdesetih:

Stoje s lijeva:Enes Deljkić, Zdenko Varivoda, Mirsad Hadžiedhemović, Enes Hotić, Nedžad Kahrimanović Čez, Šemsudin Mandžukić, Amir Hundur, Zinaid Mehinović, Nermin Hundur i Baja Kahrimanović

Čuče:Edhem Ajanović, Nermin Piknjač Pike, Amir (Alije) Galijašević , Avdo Ajanović, Osman Šišić, Zvonko Varivoda i Besim Subašić.

(Fotografija i identifikacija Nermin Piknjač Pike)

Hamid Ahmetagić Čolo i Junuz Šiljak

Hamid Ahmetagić je bio najpoznatiji tešanjki šeret. Često je bio u društvu Junuza Šiljka. Junuz Šiljak je Fočak, koji je sa suprugom Minom rođenom Širbegović (Muhammed-bega) izbjegao od progona četnika. O njemu je u knjizi u knjizi Državni dječiji dom Tešanj Jasmina Mandžukića piše:

Junuz Šiljak (1905-1969) je bio veletrgovac i imao je pet radnji:u Foči, Ustikolini, Višegradu, Pljevljima i Goraždu. Kod njega su radili Mehmedalija Hukić i Hamid Ahmetagić Čolo iz Tešnja. Drugi svjetski rat zatekao ih je u Goraždu, kada su u zimu 1941/42. godine u grad ušle četničke jedinice. Junuz je u međuvremenu, otišao po robu i bio pritvoren u Lištici.Njegova supruga Mina je u sredini trudnoće i sa 2,5 godišnjom kćerkom Almasom našla je utočište kod Sare, Srpkinje, koja je zbog pružanja utočišta Muslimanima ubijena od strane četnika. Iz Goražda su pobjegli u zbjegu u Pljevlje, prevalivši 50 km pješice, gdje ih je prihvatila crnogorska porodica sudije Momčila Tabaša…Nakon tri mjeseca Mina se vratila u Višegrad i rodila kćerku Zinaidu i tu ih je u sveopćoj klanici spasio četnički komadant Ratković. Kao veliki prijatelj Junuza darivao je novorođenče i potom ih doveo do Jabuke gdje su ih dočekali Junuz i Adem-aga Mešić (supruge Mine dajdža). Ademaga im je nudio smještaj u Sarajevu, ali su oni došli u Tešanj u ljeto 1942. godine smjestivši se u sluginsku kuću Širbegovića gdje su ostali do kraja života

Sa table na Gornjoj čaršiji

Ispravka

U prošlom Dnevniku imao sam jednu grešku koju želim ispraviti. U Starim fotografijama i tekstu koji se odnosi na Rifata Kantića napisao sam da je on bio komandant Tešanjskog odreda. Rifat nije bio komandant Tešanjskog odreda nego 1. bataljona. Ispravka je već provedena u dnevniku za štampanje. Zahvaljujem se svima koji uoče greške i jave mi tako da se neće ponoviti u štampanom primjerku Dnevnika.